Koordinacija humanitarne pomoći EU-a Ukrajini, Rzeszów, Poljska, 9. ožujka 2022.
Kako EU pokušava riješiti velike probleme s kojima se danas suočavamo?
EU se u posljednje vrijeme suočava s dosad nezabilježenim problemima: nakon globalne pandemije uslijedila je ruska ratna agresija na Ukrajinu te nastala energetska kriza, a zatim sve nestabilnija međunarodna situacija koju je pogoršao rat između Izraela i Hamasa.
Ti su događaji pokazali potrebu za još bližom suradnjom svih 27 država članica te za brzim i odlučnim odgovorom na nove situacije.
Za osiguravanje brzog gospodarskog oporavka od pandemije EU je osnovao poseban fond za oporavak NextGenerationEU. Ulaganjem više od 800 milijardi eura NextGenerationEU omogućio je da EU odgovori na izazove pandemije bolesti COVID-19 i pomogne u revitalizaciji gospodarstava država članica. Zahvaljujući ulaganjima u okviru tog fonda u projekte i inicijative za zdraviju, zeleniju i digitaliziraniju Europu, EU će biti spremniji i za suočavanje s budućim izazovima. Primjerice, u kontekstu ruske ratne agresije na Ukrajinu i globalne energetske krize fondom za oporavak već se podupiru nastojanja zemalja EU-a da postupno ukinu ruska fosilna goriva i prijeđu na čistu energiju.
Novac koji EU troši (proračun EU-a) dolazi iz nekoliko izvora: carine, doprinosa na temelju poreza na dodanu vrijednost (PDV) koje prikupljaju države članice i izravnih doprinosa država članica. Doprinos koji se temelji na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu uveden je u siječnju 2021. kao novi izvor prihoda za proračun.
Proračun EU-a pridonosi ostvarivanju rezultata u područjima koja su važna za Europljane: od doprinosa izgradnji novih i boljih cesta, željeznica i zračnih luka do potpore u razvoju ruralnih područja i omogućivanja boravka u inozemstvu za studente. Provedbom proračuna smanjuju se nejednakosti između i unutar država članica, a EU je postao predvodnik u digitalnoj transformaciji i borbi protiv klimatskih promjena.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. EU je brzo djelovao i pružio potporu Ukrajini i njezinu narodu. To je uključivalo pružanje humanitarne pomoći, hitne pomoći, financijske i operativne potpore, vojne pomoći i potpore na granici EU-a i u Moldovi.
U okviru svoje humanitarne pomoći EU je pružao hranu, sklonište i medicinsku pomoć osobama pogođenima sukobom. Kao iznimnu mjeru pružio je privremenu zaštitu milijunima ljudi koji bježe iz Ukrajine te im omogućio pristup smještaju, školama, zdravstvenoj skrbi i radnim mjestima u EU-u.
Financijska pomoć EU-a pomogla je stabilizaciji ukrajinskog gospodarstva, obnovi infrastrukture i poboljšanju obrambenih i sigurnosnih sposobnosti.
Predvodio je i međunarodnu osudu ruske ratne agresije na Ukrajinu i nametnuo oštre sankcije protiv Rusije i onih koji su sudjelovali u ratu. Cilj je tih mjera gospodarski izolirati Rusiju i ograničiti njezin kapacitet za vojnu agresiju.
EU je zajedno sa svojim državama članicama i financijskim institucijama mobilizirao više od 120 milijardi eura ukupne potpore Ukrajini.
Saznajte više o potpori EU-a Ukrajini.
Ruska ratna agresija u velikoj je mjeri poremetila svjetski energetski sustav uzrokujući povećanje cijena i nesigurnost u pogledu opskrbe plinom, što je pogoršalo ionako teško stanje na energetskom tržištu nakon pandemije.
Koji su odgovori EU-a na tu situaciju?
© Adobe Stock
Postupno ukidanje ruskih fosilnih goriva.
Ubrzavanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (vodika, vjetra, solarne energije).
Smanjivanje računa za građane i poduzeća.
Smanjenje potražnje za energijom.
© Adobe Stock
Povećanje skladištenja plina za zimu.
© Adobe Stock
Omogućivanje državama članicama EU-a da zajedno kupuju energiju kako bi postigle bolje cijene.
© Adobe Stock
Postroživanje pravila kako bi se osiguralo da svaka država članica EU-a prima pomoć u hitnim slučajevima.
© Adobe Stock
Ulaganje u infrastrukturu kako bi sve države članice EU-a imale najmanje dva izvora opskrbe plinom.
Jačanje položaja potrošača kako bi mogli imati pravo na više ugovora i dijeliti električnu energiju koju proizvedu sa susjedima.
Saznajte više o radu EU-a na osiguravanju sigurne, čiste i cjenovno pristupačne energije.
Europski zeleni plan EU-ova je strategija kojom se želi stvoriti moderno i konkurentno europsko gospodarstvo. Cilj je te strategije da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., kad više nećemo proizvoditi stakleničke plinove u količini koju ekosustavi ne mogu prirodno podnijeti.
Prva je prekretnica na tom ambicioznom putu odluka EU-a da svoje neto emisije stakleničkih plinova smanji za barem 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. EU je već uveo ključne mjere potrebne za postizanje tog cilja. Svi dijelovi društva i gospodarski sektori morat će dati svoj doprinos – od sektorâ industrije, energetike i prometa do sektorâ proizvodnje hrane, poljoprivrede i građevinarstva. Osigurat će se financijska potpora za regije, industrijske sektore i zaposlenike koji će se suočavati s najvećim problemima.
Kako bi EU nastavio svoj put prema klimatskoj neutralnosti, sljedeći korak bit će postizanje dogovora država članica o cilju za 2040.
Najmanje 30 % potrošnje EU-a u razdoblju od 2021. do 2027. bit će usmjereno na borbu protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka.
Što time dobivate?
© Adobe Stock
Barem 42,5 % obnovljivih izvora u mješavini energetskih izvora EU-a do 2030.
© Adobe Stock
Milijun dodatnih zelenih radnih mjesta u EU-u do 2030.
© Adobe Stock
Zaštićene i obnovljene europske šume; 3 milijarde dodatnih stabala posađenih do 2030.
© Adobe Stock
Najmanje 55 % manje smrti od onečišćenja zraka do 2030.
© Adobe Stock
Čišći javni prijevoz i održivija goriva
© Adobe Stock
Pravedna tranzicija utemeljena na europskoj solidarnosti
© Adobe Stock
Modernizirano i otporno gospodarstvo EU-a
© Adobe Stock
Milijun stanica za punjenje električnih vozila u EU-u do 2025.
Svi možemo dati svoj doprinos – smanjenjem rasipanja hrane, učinkovitijim recikliranjem, vožnjom bicikla umjesto automobila ili čak sadnjom drveta. Želite li se uključiti, posjetite internetske stranice europskog klimatskog pakta, čiji je cilj uključiti građane i organizacije u razmjenu informacija o klimatskoj politici. Pomozite nam da zajedno izgradimo zeleniju Europu!
© LIFE06 NAT/E/000209/Aixa SOPEÑA.
Zahvaljujući trudu mnogih, među ostalim i djelovanjem projekata financiranih iz EU-ova programa LIFE, iberski ris više nije na rubu izumiranja u Španjolskoj i Portugalu. To je jedan od najuspješnijih primjera očuvanja životinjskih vrsta u Europi.
Natura 2000 najveća je mreža zaštićenih područja na svijetu, u okviru koje su zaštićene tisuće utočišta za najvrjednije i najugroženije europske vrste i staništa.
EU je financirao preinake dvaju trajekata za prijevoz putnika i robe te se oni više ne pokreću teškim loživim uljem, već se napajaju električnom energijom dobivenom iz baterija koje su prihvatljive za okoliš. Plove na prometnoj trajektnoj liniji između Helsingøra (Danska) i Helsingborga (Švedska). Trajekti na električni pogon pridonose poboljšanju kvalitete zraka u tim gusto naseljenim područjima.
Tehničarka ispituje mikročip u laboratoriju za analizu materijala, Dresden, Njemačka, 8. veljače 2022. Takvi laboratoriji ključni su za EU kako bi mogao proizvoditi vlastite mikročipove i postati tehnološki neovisan.
U današnjem društvu moramo imati razvijene digitalne vještine, bez obzira na to radi li se o internetskom bankarstvu i kupovini ili primjeni tehnologije na poslu. Kako bi svi bili u toku i kako bi se osigurao položaj Europe kao svjetskog predvodnika u tehnologiji, EU ulaže u digitalne vještine i superračunala te u povezivost velike brzine i veću kibernetičku sigurnost.
EU nastoji osigurati da internet bude siguran i pošten za ljude i poduzeća. Zahvaljujući pravilima EU-a, danas imamo veću kontrolu nad svojim osobnim podacima i time kako ih drugi upotrebljavaju.
Saznajte više o pravilima EU-a za sigurniji digitalni prostor.
Europski socijalni fond plus pomaže ljudima, uključujući one u nepovoljnom položaju, da se zaposle (ili pronađu bolji posao). Svake godine približno deset milijuna ljudi od fonda dobiva pomoć za pronalazak posla ili poboljšanje vještina.
EU pomaže mladima da uđu na tržište rada. Primjerice, Garancijom za mlade nastoji se osigurati da sve osobe mlađe od 30 godina dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, školovanje, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka radnog mjesta ili prestanka obrazovanja.
Mlad muškarac radi na građevinskom projektu, Setúbal, Portugal, 5. kolovoza 2021.
Volontiranje je odličan način da se pridonese lokalnim zajednicama kod kuće i u inozemstvu uz istodobno razvijanje novih vještina i sklapanje prijateljstava. Europske snage solidarnosti mladima pružaju priliku za volontiranje ili rad na projektima u njihovoj zemlji ili inozemstvu. Inicijativom Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a starijima od 18 godina pruža se prilika da sudjeluju u humanitarnim projektima širom svijeta.
Medicinski tehničar priprema uređaj za pregled pacijentice magnetskom rezonancijom, Sveučilišna bolnica u Liègeu, u Belgiji, 24. siječnja 2020.
EU je odlučan da uspije u borbi protiv raka. Europskim planom za borbu protiv raka, koji se financira s 4 milijarde eura, utvrđen je novi pristup EU-a prevenciji raka, liječenju i skrbi. Financiranje EU-a već je dovelo do revolucionarnih istraživanja – od 3D modela tumora do otkrivanja raka analizom daha osobe.
EU gradi Europu ravnopravnosti. To znači da bi muškarci i žene trebali biti jednako plaćeni za jednak rad, da bi osobe s invaliditetom trebale moći jednako sudjelovati u svim aspektima života te da je rasizam neprihvatljiv. Znači i da se ljude ne bi smjelo isključivati i marginalizirati i da bi svi trebali moći slobodno voljeti koga žele.
Migranti i građani EU-a migrantskog podrijetla imaju ključnu ulogu u europskom društvu, što podrazumijeva i kritično osoblje. EU nastoji svima omogućiti da u potpunosti sudjeluju u društvu s naglaskom na bolji pristup obrazovanju, radnim mjestima, zdravstvenoj skrbi i stanovanju.
© Adobe Stock
Zaštita i sigurnost građana Europe u fizičkom i digitalnom svijetu glavni su prioritet EU-a. EU svakodnevno radi na suzbijanju prijetnji kao što su terorizam, organizirani kriminal te nezakonito trgovanje drogom i ljudima.
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i ruska ratna agresija na Ukrajinu također su istaknuli prijetnje i izazove koje dezinformacije predstavljaju za naša društva.
EU surađuje s društvenim mrežama i internetskim platformama kako bi ograničio širenje obmanjujućih informacija i lažnih vijesti u Europi. Europski opservatorij za digitalne medije podupire rad neovisnih provjeravatelja činjenica i želi postati europski centar za borbu protiv dezinformiranja na internetu.
Saznajte više o prioritetima Europske komisije.
© Adobe Stock
Što je zajedničko Oscarom nagrađenim filmovima Milijunaš s ulice, Saulov sin, Otac i Još jedna runda? Svi su dobili potporu EU-a u okviru potprograma MEDIA programa Kreativna Europa.
Je li vaš grad sljedeća europska prijestolnica kulture? Tu cijenjenu titulu dobilo je više od 60 gradova u EU-u. U središtu su pozornosti lokalni umjetnici i jedinstveno kulturno bogatstvo svakog grada.
Istražite europsku umjetnost i kulturu iz udobnosti svojeg naslonjača! Digitalna platforma Europeana omogućuje pristup više od 58 milijuna predmeta iz zbirki više od 4000 kulturnih ustanova.
Tradicionalni likovi karnevala grada Puerto Plata, Dominikanska Republika, u veljači 2023. vrve ulicama Nice u Francuskoj zahvaljujući programu Transcultura, čiji je cilj produbiti kulturnu integraciju na Karibima i ojačati suradnju regije s EU-om.
Humanitarna pomoć Gazi, studeni 2023. EU je najveći donator humanitarne pomoći palestinskom narodu. Od 2000. osigurano je više od milijardu eura kako bi se zadovoljile njihove osnovne potrebe.
EU blisko surađuje sa svojim susjedima i zemljama u cijelom svijetu na izgradnji novih partnerstava i promicanju svojih vrijednosti i interesa. Zajedničkim naporima u područjima kao što su digitalizacija, klima, energetika, promet, zdravstvo i obrazovanje EU nastoji odgovoriti na globalne probleme i stvoriti povezaniju i prosperitetniju globalnu zajednicu.
EU sklapa i trgovinske sporazume s drugim zemljama, uključujući nedavno s Čileom i Novim Zelandom. Ti sporazumi dovode do proširenja trgovine, čime se podupire gospodarstvo EU-a i otvaraju radna mjesta.
EU i njegove države članice najveći su donator razvojne pomoći u svijetu. U 2023. osigurali su 96 milijardi eura ili 42 % ukupne pomoći. Doprinose i više od polovine ukupne globalne pomoći za obrazovanje u više od 100 zemalja u svijetu.
Zbog sve veće globalne potrebe za humanitarnom pomoći EU pruža pomoć na prvoj liniji najgorih svjetskih kriza. S proračunom od 2,4 milijarde eura samo za 2023. EU je zajedno s državama članicama jedan od najvećih donatora humanitarne pomoći. U odgovoru na humanitarne potrebe na Bliskom istoku, pogoršane napadima Hamasa u listopadu 2023. i sukobom u Gazi koji je uslijedio, EU je znatno povećao svoju potporu Palestincima u Gazi i uspostavio pomorski koridor za pružanje hitne pomoći.
Saznajte više o strategiji EU-a za povezivanje svijeta.
Saznajte više o potpori EU-a Palestincima.